Elektronsko bankarstvo
DINAR I DALJE U PADU, KURS U PONEDELJAK 87,5617
Dinar će u ponedeljak, 15. decembra 2008., oslabiti za 1,7 odsto ili za 1,52 dinara, tako da će zvanični srednji kurs iznositi 87,5617 dinara, objavila je danas NBS.

Današnji srednji kurs evra iznosi 86,0474 dinara i za 0,76 dinara veći je u poređenju sa prethodnim danom. Poznavaoci prilika kažu da je klackanje dinara pojava na koju se treba navići i da će do kraja ovog meseca, pa i početkom naredne godine kurs evra kretati 84-86 dinara.Ovo što se dešava sa kursom nije ništa dramatično, već je reč o uobičajenoj dnevnoj oscilaciji vrednosti - kaže za „Blic” Sonja Miladinovski, član Izvršnog odbora „Sosijete ženeral banke”.
Mere NBS, međutim, imaju različite rokove kada stupaju na snagu. Nakon što je guverner najavio poteze za stabilizaciju kursa, domaća valuta počela je naglo da jača, međutim, nakon sednice Monetarnog odbora u ponedeljak, kada su oni i potvrđeni i kada su obelodanjeni rokovi, došlo je do smanjenja pritiska na ponudu deviza, pa je dinar ponovo neznatno oslabio. Pošto banke do 18. decembra imaju obavezu da povećaju sa 20 na 40 odsto dinarskog dela izdvajanja devizne obavezne rezerve, može se očekivati da će tada biti veća ponuda deviza i da će dinar biti jak.
Do kraja godine i verovatno i u januaru kurs će se kretati 84-86 dinara. Uvođenje fiksing sastanka delovaće uvek, jer pomažu NBS da lakše upravlja kursom - kaže Goran Nikolić, saradnik Privredne komore Srbije.
U bankama je primetna razlika između donjeg i gornjeg kursa, i do 3,6 dinara, što ukazuje na nestabilnost tržišta deviza. Evro se juče otkupljivao za 81,56 pa do 84,68 dinara, dok se prodavao za 85,87 do 87,83 dinara. (#)
Zaštitne mjere za I-BANKING U Njemačkoj!
Da bi se spasli od internet lopova, nemačke banke uvele su posebne brojeve, koji su pored PIN-a i TAN-a potrebni za bilo koju novčanu onlajn transakciju.
Klijent dobija određeni popis brojeva, koji su ispisani po nekim rednim brojevima. Kada banka želi da klijent pošalje neku novčanu uplatu, onda od njega traži da pošalje, na primer, transakcijski broj pod rednim brojem 11. To je dodatna zaštita koja internet kriminalcima znatno otežava posao. Dogadjaj opisan u prethodnom postu doveo do ovih mjera sigurnosti...Možemo da se tješimo da se takve situacije ne dešavaju samo kod nas več i u 'slavnoj' Njemačkoj! Ipak kriza je zahvatila čitav svijet, pa se ljudi snalaze na razne načine da bi preživjeli!:)
(#)
BANKARI PRODALI TAJNE PODATKE!!! Postoji mogućnost pljačke miliona bankovnih računa, pomoću podataka koji sadrže čak i poreklo novca na njima - upozorio je Kroker.
Malo e-bankarstva u Srbiji...ZAŠTO!?
Iako svaka banka u Srbiji ima u ponudi i e-bankarstvo, procenat onih koji koriste tu uslugu je na niskom nivou slažu se učesnici okruglog stola magazina Bankar, dela Ekonomist media grupe. Za pet godina od kad postoji ova usluga u bankama u Srbiji nije bilo ni jedne jedine prevare!!!Banke smatraju da je nepoverenje građana prema tom vidu plaćanja glavni razlog za tu situaciju. A zašto toliko nepovjerenje ako do sad nije bilo ni jedne jedine prevare, to mi i dalje nije jasno...Mada, moramo priznati, razumljivo je što tako malo broj ljudi koristi e-bankarstvo. Zato što u Srbiji oko 30 odsto domaćinstava koristi internet, ali i oni uglavnom za slanje i-mejla, a za e-bankarstvo manje. I banke i telekomunikacione kompanije i država treba da rade na edukaciji kako bi se procenat korišćenja e-benkinga podigao. Može se reći, suprotno predrasudama, da je e-bankarstvo sigurnije od "papirnog" bankarstva, jer za pet godina, koliko se e-bankarstvo koristi u Srbiji, nije bilo nijedne prevare tog tipa.Smatra se da ne postoji dovoljna inicijativa unutar samih banaka za veću promociju e-bankarstva, odnosno njegovo omasovljavanje.Više od 50 odsto novčanog toka preko banaka obavlja se elektronski, a više od 70 odsto privrednih subjekata koristi tu uslugu!!! Pa malo razmislite jeli ovo mali procenat!?
Ključan preduslov za rast e-bankarstva je obrazovanje stanovništva, a prvi korak na tom putu je razbijanje straha kod šireg građanstva od novčanih transakcija koje se odvijaju preko interneta.Drugi nivo bilo bi usavršavanje rešenja, pogotovo, žestoko usavršavanje "mobi" kanala, odnosno SMS poruka i kasnije m-bankarstva.Nakon svih ovih stvari može se konstatovati da odredjeni standardi koji su u regionu postali obaveza, u Srbiji još nisu ni stigli. I na osnovu ovog mozemo da zaključimo koliko zaostajemo u pojedinim oblastima za zemljama u regionu!!! (#)Prototip USB uredjaja kao zaštita pri korišćenju usluga ON-LINE BANKARSTVA!!!
Iz IBM-a su najavili prototip USB uređaja dizajniranog da zaštiti korisnike od krađe podataka prilikom korištenja usluge online bankarstva. Navedeni uređaj nazvan je Zone Trusted Information Channel i liči na memory stick sa ugrađenim ekranom, a koristi vlastiti sigurnosni kanal do servera za online transakcije tako da na njega ne utiču virusi ili drugi malware koji se eventualno nalaze na računaru i putem kojeg bi moglo doći do krađe podataka. Test uređaj ovog USB-a već je napravljen pa će ga IBM dati bakama na testiranje, a njegovo korištenje neće zahtijevati promjene u bankovnom ili klijentskom softveru pa će se moći koristiti na svim glavnim operativnim sistemima. (#)
Hakeri na internetu prodaju ukradene lične podatke!!!
Podaci se prodaju na takozvanim "podzemnim ekonomskim serverima", koje syber kriminalci koriste za prodaju ukradenih informacija. Te informacije će biti iskorišćene za izvršenje raznih vidova finansijskih prevara, krađe identiteta i slično.Ukradeni brojevi kreditnih kartica prodaju se po ceni od jednog do šest dolara, dok se kompletan "identitet" koji u sebi sadrži broj računa u nekoj od američkih banaka, broj kreditne kartice, datum rođenja i broj socijalnog osiguranja može kupiti po ceni od 14 do 18 dolara.
5 Najzastupljenijih "pecaroških" prevara
1. New Security Upgrade (nova bezbednosna ažuriranja), poruka navodno dolazi iz kompanije Wachovia, koja se bavi finansijskim i investicionim bankarstvom
2. Account notification (upozorenje o računu), BB&T, jedna od deset
najvećih banaka u SAD
3. Urgent notice from Protection Department (hitna poruka iz odeljenja za zaštitu), BB&T
4. Confirm your information (potvrdite informacije o vama), BB&T
5. Urgent notification (hitno upozorenje), BB&T
Tehnologija beskontaktnog plaćanja u Srbiji!!!
MASTERCARD je predstavio demo verziju tehnologije beskontaktnog plaćanja MasterCard PayPass™ tokom vikenda, po prvi put u Srbiji. Prvi u Srbiji su priliku da isprobaju ovaj način plaćanja imali ekonomski novinari koji prate kretanja u kartičarstvu.
PAYPASS je nova vrsta “beskontaktnog” plaćanja, koja vlasnicima kartica pruža brzu i laku alternativu za keš za svakodnevne kupovine i plaćanje malih suma, a može se dodati na postojeći MasterCard ili Maestro račun. Plaćanje se vrši jednostavnim dodirom specijalnog POS terminal i PayPass kartice ili predmeta u koji je ugrađena PayPass tehnologija. Time nema potrebe za traženjem sitnine ili dodavanja kartice trgovcu i provlačenja kartice kroz POS terminal. Za autorizaciju nije potreban potpis, ako se radi o transakcijama u vrednosti ispod 25 dolara, što čini vreme potrebno za plaćanje još kraćim. PayPass takođe drži rekord u brzini plaćanja transakcija, čak je brži način plaćanja od keša. PayPass je idealan za mesta gde je brzina plaćanja značajna, kao što su restorani brze hrane, benzinske pumpe, apoteke, bioskopi, javni prevoz, sportski stadioni, itd.
PayPass je sve prisutniji širom sveta. U trećem kvartalu 2008. godine, zabeleženo je skoro 44 miliona PayPass kartica i predmeta sa ugrađenim PayPass-om, a oni se prihvataju na više od 135.000 prodajnih mesta širom sveta. Trenutno, u 25 zemalja širom sveta su u toku PayPass pilot programi i programi implementacije, uključujući Australiju, Kanadu, Kinu, Češku, Francusku, Nemačku, Indoneziju, Italiju, Japan, Koreju, Liban, Maleziju, Meksiko, Mongoliju, Filipine, Poljsku, Rusiju, Španiju, Švajcarsku, Tajvan, Tajland, Tursku, Ujedinjene arapske emirate, Ujedinjeno kraljevstvo i Sjedinjene američke države.
Konačno nešto novo i kod nas da se desi, a da je pozitivno! Nadam se da će ovakvih dešavanja biti sve više i više...Da ćemo konačno shvatiti kakve nam povoljnosti donosi ovaj novi vid obavljanja transakcija!(#)
PAKET ELEKTRONSKOG BANKARSTVA ZA 100 DINARA!!!
Za plaćanje računa na šalteru pošte ili banke zaračunava se provizija od 15 do 20 dinara, mada može biti veća. Bankari kažu da za pet računa, već prelazite iznos od 100 dinara, a upravo toliko košta paket elektronskog bankarstva za koji nema ograničenja u broju transakcija.(#)
POGODNOSTI ELEKTRONSKOG BANKARSTVA Bankari ocenjuju da je elektronsko bankarstvo još nerazvijeno u Srbiji i očekuju "bum" primenom Zakona o elektronskom potpisu. Građani Srbije koji imaju tekući račun u banci sve češće umesto klasičnog plaćanja računa na šalteru koriste usluge elektronskog bankarstva. Umesto da čekate na šalteru da biste platili račun, uz paket elektronskog bankarstva to možete da uradite od kuće.Jedino što vam je potrebno jeste računar i Internet, elektronskim nalozima mogu da se plate struja, voda, telefon.Ono što je takođe zanimljivo klijentima je oročavanje sredstava i kreiranje trajnih naloga, mogućnost da praktički određenom dinamikom svakog meseca izvršavate svoje obaveze. To je jako zgodno ako imate fiksne obaveze, na primer, kablovske televizije i Interneta, ne može vam se nikad desiti da ostanete bez tih usluga zato što ste eventualno zaboravili da platite.U svakom dobrom servisu elektronskog bankarstva imate uvid u istorijat transakcija, tako da - ako nekad izgubite račun za telefon - pa onda vam isključe telefon, a vi morate na uvid da dostavljate račun a nemate ga, to je komplikacija. Ako ste uplatili preko elektronskog bankarstva, vi samo treba da kliknete mišem i da ištampate taj nalog i da time dokažete da ste zaista platili telefon. (#)
DINAR SJUTRA NAJSLABIJI PREMA EVRU OD POĆETKA GODINE
Ovakva informacija me je natjerala da skrenem malo sa moje teme i da napišem nesto o ovom zanimljivom finansijskom dešavanju na tržištu Srbije. Kriza polako počinje da se osjeća i kod nas, cijene rastu a plate ostaju na standardnom nivou. Kamate u bankamu takodje rastu nezavisno od toga o kakvim se kreditima radi, pa svi oni koji su se zadužili kod banaka ulaze u velike nevolje...Šta dalje reći...Šta nas tek onda očekuje do sredine naredne godine, ostaje da vidimo!? Kad se već sad osjećaju ovakve posledice šta će tek tada biti...Nije da vas plašim ni da izmišljam nešto ali jeste realna trenutna finansijka situacija u Srbiji...Skrenuo sam malo sa moje teme jer me ova situacija strašno zabrinjava, ali ipak je pišem o elektroskom bankarstu, ipak su to u pitanju finansije, i smatram da treba malo i o ovim stvarima da pišem...
(#)MOGUĆE EKONOMSKE POSLEDICE ELEKTRONSKOG BANKARSTVA I ELEKTRONSKOG NOVCA Moguće ekonomske posledice elektronskog novca i elektronskog bankarstva sastojaće se u njihovom uticaju na devizne kurseve i novčanu masu. Ako elektronski novac posmatramo kao predstavnika realne valute, za njega mora da postoji određeni devizni kurs. To znači da će u sajberspejsu postojati devizno tržište na kome će svi moći da učestvuju. Ovakvo masovno učešće na deviznim tržištima od strane učesnika koji nisu profesionalni dileri i brokeri može da prouzrokuje nestabilnost deviznih kurseva. Pored toga, uporedo sa širenjem ekonomije Interneta, banke mogu da odobravaju potrošačima kredite u formi elektronskog novca. Doći će do kreiranja novog novca, pa će ukupan iznos elektronskog novca premašiti iznos deponovanog realnog novca. Ovakva kretanja izazvaće fluktuaciju novčane mase u sajberspejsu, koja će uticati na novčanu masu u realnom svetu. Poznato je da svako kreiranje novca nosi u sebi rizik od bankrotstva. Zbog nepostojanja neke institucije koja bi vršila ulogu centralne banke u sajberspejsu (tj. ulogu garanta likvidnosti ili poslednjeg utočišta bankarskog sistema), bankrotstvo neke banke može izazvati lančanu reakciju i dovesti do finansijske krize. (#)
RIZICI KOJIMA SE IZLAŽU BANKE U ELEKTRONSKOM BANKARSTVU Specifični rizici kojima se izlažu banke u elektronskom bankarstvu i aktivnostima u vezi s elektronskim novcem mogu se grupisati prema grupama rizika na osnovu klasifikacije koju je izvršio Bazelski komitet pa, u tom smislu, ovi rizici nisu novi. U sadašnjoj fazi razvoja elektronskog novca i elektronskog bankarstva izgleda da će operativni, reputacioni i pravni rizik biti najvažnije kategorije rizika za većinu aktivnosti u vezi s elektronskim novcem i elektronskim bankarstvom. Tradicionalni bankarski rizici, kao što su kreditni rizik, rizik likvidnosti, kamatni rizik i tržišni rizik mogu takođe proisteći iz aktivnosti u vezi s elektronskim novcem i elektronskim bankarstvom. Zbog toga je u elektronskom bankarstvu neophodan proces upravljanja rizikom, koji se sastoji od tri osnovna elementa: procene rizika, kontrole izloženosti riziku i praćenja rizika. (#)
MOBILNO BANKARSTVO-NAJNOVIJI TREND Najnoviji trend u elektronskom bankarstvu je tzv. mobilno bankarstvo. Mobilno bankarstvo omogućava izvršavanje transakcija putem prenosnih računara, digitalnih ličnih organizatora i mobilnih telefona. Najnovija generacija mobilnih telefona poseduje mogućnost povezivanja na Internet, što znači da korisnik može pristupiti svojoj finansijskoj instituciji pomoću mobilnog telefona i izvršiti željene transakcije. Karakteristično je da u oblasti mobilnog bankarstva skandinavske zemlje i Holandija trenutno daleko prednjače u odnosu na Veliku Britaniju i Nemačku. Prognozira se da će mobilno bankarstvo doživeti čak i snažniju ekspanziju od Internet bankarstva u narednih tri do pet godina, s obzirom na to da broj korisnika mobilnih telefona daleko prevazilazi broj korisnika Interneta. Ovaj način bankarstva tek treba da doživi veliku ekspanziju, i smatram da ima blistavu budućnost, što se nadam da će se vremenom i pokazati... (#)
POS terminali
Pos terminali su postali dio naše svakidasnjice!! Imajući to u vidu odlučio da pišem o tome kako oni ustvari funkcionišu...Nadam se da ćete u nastavku teksta saznati što više o tome...EFTPOS/POS sistem (Electronic Fund Transfer on Point of Sale/Point ofService) je sistem za elektronski transfer novca na mestu prodaje proizvoda iliusluga, koji se ostvaruje povezivanjem maloprodajnog mesta sa mrežom ibazama podataka banaka. Ovaj sistem omogućava direktan prenos sredstava saračuna kupca na račun prodavca. EFTPOS terminali omogućavaju da se podacisa kartice provere za manje od 15 sekundi u okviru mreže koja povezuje trgovceširom sveta sa centrom za obradu platnih kartica i emitentom kartica.Korišćenje POS-a se aktivira provlačenjem platne kartice kroz terminal kojiočitava magnetnu traku/čip platne kartice i unošenjem iznosa transakcije, i toputem stalne telefonske linije ili ISDN veze, pri čemu se na licu mesta, on-line,proverava stanje na računu korisnika. Na isti način se POS terminalu šaljepovratna informacija na osnovu koje se štampa račun i to po pravilu u duplikatu,stim što jedan primerak koji ostaje pružaocu usluge, odnosno prodavcu robe,kupac potpisuje. Često se kod novijih POS-ova zahteva i unos PIN-a od stranekupca, korisnika kartice. U domaćim uslovima poslovanja uglavnom je prisutnavrsta POS teriminala koji ne traže unos PIN koda na njima prilikom realizacijetransakcije. Proces plaćanja platnom karticom na POS-u možemo prikazati na uprošćen način:a) prodavac izračunava vrednost kupljenog proizvoda ili usluge i traži odkupca da plati,b) kupac daje platnu karticu prodavcu,c) prodavac provlači platnu karticu kroz POS terminal. Vrednost prodatogproizvoda ili usluge prodavac unosi ručno ili preuzima iz registar kase,d) prodavac prenosi podatke o platnoj kartici i vrednosti kupljene robe iliusluge svojoj poslovnoj banci ili autorizacionom centru (na primer,Europlanet), sa zahtevom za autorizacijom. Ukoliko se zahtev prenosiposlovnoj banci trgovca, ona naknadno zahteva autorizaciju od bankeemitenta kartice,e) ukoliko vlasnik kartice ima dovoljno sredstava na svom računu ili mu jeodobrena kreditna linija, banka emitent kartice ili autorizacioni centarautorizuju transakciju,f) banka emitent kartice rezerviše sredstva na računu vlasnika kartice uiznosu vrednosti kupljenog poizvoda ili usluge. Račun korisnika kartice sejoš uvek ne zadužuje. Banka emitent kartice obaveštava poslovnu bankutrgovca o prihvatanju (ili odbijanju) transakcije,g) nakon obrađene transakcije, poslovna banka trgovca ili autorizacionicentar šalje šifru odobrenja (ili odbijanja) POS terminalu prodavcu. SvakiPOS terminal ima svoj jedinstveni identifikacioni broj, tako da je institucija koja vrši obradu transakcija u mogućnosti da prosledi podatke upravo tomterminalu,h) prodavac štampa račun (slip) i zahteva od kupca da ga potpiše i na tajnačin obavezuje kupca da nadoknadi naznačeni iznos banci emitenuplatne kartice,i) na kraju radnog dana, prodavac upoređuje autorizacije koje sumemorisane u POS terminalu sa potpisanim računima. Na osnovu tihpodataka, banka koja je emitovala platnu karticu odobrava poslovnojbanci prodavca iznos konkretnog računa. Prodavac je u obavezi da platidiskontnu proviziju od ukupnog iznosa prodaje (u procentu koji jedogovorio sa emitentom kartice).Transakcija se odvija veoma brzo i jednostavno. Potrebno je da je POS terminalpriključen na slobodnu telefonsku liniju. Slipom, koju je potpisao vlasnik kartice, se potvrđuje transakcija i istinitost iste. Jedan primerak slipa sa potpisom ostajetrgovcu, a drugi se uručuje kupcu, uz fiskalni račun.Tokom zadnje decenije prošlog veka, broj POS-ova je značajno porastao. To znači da danas većina prodajnih mesta prihvataju platne kartice kojima se mogu obavljatiplaćanja25. Plaćanje putem POS-a je korisna alternativa, kako za kupce, tako i zaprodavce (naravno ne treba zaboraviti i korist za banke izdavaoce platnih kartica).Prodavci ne moraju da se brinu da li klijent ima sredstva na računu, s obzirom da jeprovera on-line, dok kupac ne mora da piše ček i bezbednije je da ne nosi novac sasobom.
(#)